Serbian English French German Italian Portuguese Russian Spanish
Zadužbina ''Momčilo Momo Kapor'' u Nevesinju VIDEO

Zadužbina ''Momčilo Momo Kapor'' u Nevesinju VIDEO

NEVESINJE: U Galeriji je sinoć  otvorena je izložba slika i crteža iz Zadužbine ''Momčila Moma Kapora''. Pogledajte video-reportažu na našem sajtu.

Nevesinjske kiše VIDEO

Nevesinjske kiše VIDEO

NEVESINJE: Prvog dana jeseni, Nevesinje je zahvatilo veliko nevrijeme sa pljuskovima. Pogledajte kratak video zapis!

Održana 19. redovna sjednica SO Nevesinje AUDIO

Održana 19. redovna sjednica SO Nevesinje AUDIO

NEVESINJE: Na 19. redovnoj sjednici SO Nevesinje odbornici su raspravljali o izvršenju budžeta u prvom polugodištu 2014. godine, o radu inspekcijskih službi, radu Opšte bolnice u Nevesinju....

Oglasi

Domaća šljivovica

sljivovica02

U jednom je Hercegovina suštinski podijeljena zemlja: jedni prave vino, a drugi peku rakiju i tome je jednostavno tako od vijeka vjekova. A, takva je od vijeka vjekova, i tradicija da na hercegovačkom stolu jedna pored druge stoje boca vina i boca šljivovice. Na području Nevesinja, Prozora i Jablanice, šljivovica ne čini dio samo lokalne alkoholne karte nego i tradicije i stila življenja ovog kraja.

Rakija se obično priprema u mjesecu novembru i tada se svi, posebno muškarci, okupe kod domaćina i prave mu društvo dok rakija nije gotova, a kada je gotova počinje još veselije druženje. Kako ne bi propustili nijedno od ovih veselja, kao prema nekom prećutnom dogovoru, svaki domaćin peče rakiju drugim danom, pa se cijeli novembar otegne u jedan veseli mjesec. Poslije veselja, ostaju priče i prepucavanja oko najbolje ispečene rakije, te ponos i sreća onog koji svoju uspije najbolje prodati. Naime, ne treba zapostaviti i ovaj komercijalni aspekt šljivovice.

To je tražena roba i to ne samo na našem području, nego i u inostranstvu. Šljivovica, po istom receptu kao i kod nas i uglavnom od jedne vrste šljiva, ''Požegače'', se pravi od davnina i u Srbiji. I upravo su srbijanski privrednici i krajem devetnaestog vijeka proslavili šljivovicu u svijetu. Osim u Evropi, šljivovica je postizala odlične rezultate i u Sjedinjenim Američkim Državama, pa tako u srbijanskim arhivima ministarstva inostranih poslova pamte da je još 1897. godine u SAD izvezeno šljivovice u iznosu  od čak 37,5 miliona dolara. 

sljivovica01

Kratki opis proizvoda:Potpuno bezbojna tečnost, bistra, karakterističnog mirisa. Nema tipičnu ambalažu, obično se pakuje u staklene boce.

Proizvodni proces:Šljiva se bere u punoj zrelosti i stavlja u hrastove badnjeve za vrenje do 80% zapremine, te se prekriva poklopcem ili najlonom. Ova smjesa ima poseban naziv, kljuk. Kljuk povremeno treba miješati, a kada čvrsti dio ove mase potone fermentacija je u najpovoljnijoj fazi i tada treba početi destilaciju. Destilacija se vrši u bakrenim kazanima.

Treba razlikovati tri vrste destilata: prvi destilat je velike jačine i odlaže se za upotrebu u narodnoj medicini, druga frakcija, koja ima jačinu 43 – 46% je zapravo najbolja šljivovica koja se sipa u burad na starenje, a nakon određenog vremena se pakuje u staklenu ambalažu. Treća frakcija je male jačine i ona se ponovo sipa u kazan i «prepeče». Nakon proizvodnje šljivovica se sipa u burad i u njima ostavlja određeno vrijeme da «stari»; jako je važno da tada šljiva bude na suvom i tamnom mjestu. 

Istorija:Rakija se peče u Hercegovini od vremena Srednjeg vijeka, a možda i ranije. U početku se pravila od vinske komine, ali ubrzo je došlo do otkrivanja o kvaliteti voćnih rakija, posebno one napravljene od šljive. Etimološki, sama riječ rakija u našem jeziku potiče od staroindijske riječi arak ili rak, koja označava alkoholno piće, koje je nekada, u istočnoj Indiji, pravljeno od riže a, kasnije i od drugih biljaka. Iako živi u kolektivnojistoriji, manje više svih Južnih Slavena, šljivovica ima posebno važno mjesto u istoriji i životu srpskog naroda. Ona je vjerna pratilja srpskih stradanja i uzdizanja i još za vrijeme balkanskih ratova vojnici bi uz  hranu dobivali i čuturicu šljivovice. Zato šljivovica ima veliko simbolično značenje, te je opjevana u mnogim pjesmama. Na našem području bez šljivovice su gotovo nezamisliva seoska slavlja i sada već tradicionalna nevesinjska Olimpijada koja se održava svakog ljeta u avgustu.

Geografsko područje proizvodnje: Područje Nevesinja, Prozora i Jablanice.

Materijali, oprema i prostorije u proizvodnji:Hrastovi badnjevi, bakreni kazani, staklena ambalaža.

Gastronomija:Česta je na stolu uz tradicionalne sireve i suhomesnate proizvode.

Share Short

Krug VH

Običаji i prаznovjerje u Hercegovini

Običаji i prаznovjerje u Hercegovini

Nаrodnа vjerovаnjа i običаje obično prаte mistične rаdnje uz rаzne dogаđаje: svаdbe, rođendаne, rаd u polju, svetkovine, rаd oko stoke, itd.Zbog nemoći dа se utiče nа dogаđаje, prizivа se mističnа silа dа usmjeri neku rаdnju u željenom prаvcu.

SLOBODANE, SA KOG SI DRVETA PAO ili ORASI?

SLOBODANE, SA KOG SI DRVETA PAO ili ORASI?

NEVESINJE: Svi smo upoznali smisao i besmisao fejsbuka, ovog opštenarodnog 24-oro satnog sijela. Među besmislenim, iritirajućim aplikacijam koje se svakodnevno pojavljuju na njemu, jedna mi je izazvala posebnu pažnju, a to je "Pogledaj sa kog si drveta pao?". Otvorio sam je, poštujući jako glupu proceduru, time dajući potvrdu svojoj gluposti i ljudskoj znatiželji. Po tome je ispalo da sam pao sa oraha. Orah jeste drvo prema kome sam slab, pa sam postupak, u aplikaciji, ponovio više puta i rezu...

Vesna Kapor: Preporuka za jesen-Miloš Crnjanski

Vesna Kapor: Preporuka za jesen-Miloš Crnjanski

„Jesen, i život bez smisla. Proveo sam noć u zatvoru sa nekim Ciganima. Vučem se po kavanama. Sednem do prozora i zagledam se u maglu, i u rumena, mokra, žuta drveta. Gde je život?“ Dnevnik o Čarnojeviću, 1921.

VH Televizija

Diskusije (Forum)

Najnovije informacije sa Forum Virtualne Hercegovine
  • Privatizacija Elektroprivrede RS na mala vrata
    ''Republika Srpska od ruske Sberbanke traži kredit od 270 miliona evra, kako bi u narednom periodu pokrila budžetski deficit i mogla da izmiruje obaveze. Rusi su spremni da daju taj kredit, ali pod veoma strogim uslovima. Oni traže visokokvalitetan kol...
  • Fabrika peleta-Da li nas isto čeka i u Nevesinju?
    U Nevesinju se pravi fabrika peleta i to u centru grada, već su počele primjedbe građana o ekološkim problemima koji mogu da nastanu njenim otvaranjem. Evo kako su na sličan problem reagovali u Srebrenici...

    ''U Fabrici za proizvodnju peleta u Zelenom ...
  • Odg: Hercegovački humor
    Discipline na hercegovačkoj olimpijadi:

    – DIZANJE kredita
    – PLIVANJE u dugovima
    – PRESKAKANJE poreza
    -  TRKA za žirantima
  • Hercegovački humor
    U Novom Sadu je provedena anketa na pitanje treba li otjerati Hercegovce iz grada.

    Rezultati ankete: "treba" – 10%, "neka ih, bolan!" – 90%.

    Šeta Hercegovac ulicom i ispadne mu 0,50 KM u šaht. Pomisli:
    "Vala mi se ne isplati silaziti."

    Uze iz džepa ...
  • Odg: Za ozbiljna vremena ozbiljne teme: Biološki opstanak!
    Poštovani, Ozbiljna vremena- ozbiljne teme je pravi naslov za ono što želim reći.
    Dodjoh do pisma mog prijatelja, nevesinjca, čestitog čovjeka Momčila Fržovića.
    Nemam običaj čitati tudja pisma, ali za ovo sam dobila dozvolu, kako za čitanje tako i za ...