
Šef srpske diplomatije Vuk Jeremić, sa 99 glasova, izabran za predsedavajućeg Generalne skupštine UN. Glasalo ukupno 190 država. Svoj izbor vidim kao odavanje priznanja srpskom narodu, rekao Jeremić dodavši da će raditi na očuvanju međunarodnog mira i bezbednosti.
Predstavnici država članica Ujedinjenih nacija u Njujorku odlučili da Generalnoj skupštini od septembra predsedava ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić.
Za Jeremića je glasalo 99 delegata, a za drugog kandidata, ambasadora Litvanije pri UN Daliujusa Čekuolisa 85 delegata. Ukupno je glasalo 190 delegata, od kojih je jedan bio uzdržan, dok je nevažećih bilo pet glasova.
Novoizabrani predsedavajući Generalne skupštine UN Vuk Jeremić rekao je posle glasanja da svoj izbor za predsednika vidi kao "odavanje priznanja srpskom narodu" i da će raditi na očuvanju međunarodnog mira i bezbednosti.
"Zaklinjem se da ću funkciju predsednika obavljati najbolje što mogu, poštujući Povelju UN. Povereni autoritet ću koristiti iskreno i uravnoteženo, poštujući, pre svega, jednaka prava i dostojanstvo svake države članice", rekao je Jeremić posle glasanja na Generalnoj skupštini UN.
Jeremić je rekao da je Srbija mala i zemlja u razvoju, koja ne pripada nijednom vojnom niti političkom savezu i da je utoliko veća čast dobiti poverenje tolikog broja država za predsedavanje glavnom reprezentativnom političkom organu Ujedinjenih nacija.
"Svoj izbor za predsednika Generalne skupštine UN prevashodno vidim kao odavanje priznanja srpskom narodu, kojem sam imao čast da više od pet godina služim kao ministar spoljnih poslova", rekao je Jeremić.
Nadležnosti predsedavajućeg
Jeremić koji će 18. septembra preuzeti tu funkciju, predvodiće u narednih godinu dana Generalnu skupštinu UN u ime Istočnoevropske grupe koju čine 23 zemlje, uključujući i sve bivše jugoslovenske republike i današnje susede Srbije.
Predsedavajući Generalne skupštine UN bira se na period od godinu dana u skladu sa nepisanim pravilom rotacije po regionalnom principu. Iako to nije formalno definisano kao uslov, praksa je i da se za predsedavajućeg nikada ne bira predstavnik neke od pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN (Rusija, SAD, Velika Britanija, Francuska i Kina).
Predsedavajući u radu odgovara Generalnoj skupštini UN. Njegova ovlašćenja su da otvara i zatvara plenarna zasedanja, usmerava diskusiju, vodi računa o poštovanju procedure i saopštava odluke.
On takođe ima pravo da ograniči vreme diksusije, zatvara liste govornika ili da odloži debatu, a uloga mu je i da olakšava rad Generalne skupštine kroz bilatrelane konsultacije sa delegacijama kako bi se prevazišle razlike u mišljenjima, da predlaže rešenja i da radi na postizanju konsenzusa oko nekog predloga.
Predsedavajući ne glasa o odlukama Generalne skupštine, ali određuje predstavnika iz delegacije svoje zemlje koji će to učiniti u njegovo ime.
Jeremić je treći predsedavajući Generalne skupstine UN sa prostora bivše Jugoslavije, posle jugoslovenskog diplomate i funkcionera Lazara Mojsova (1977) i makedonskog diplomate Srđana Kerima (2007).
RTS