Nevesinjski sokolovi Sava Samardžića VIDEO

Nevesinjski sokolovi Sava Samardžića VIDEO

NEVESINJE: Ljeto u Nevesinju je počelo sa nizom kulturnih manifestacija, a jedna posebno zaslužuje pažnju. Inžinjer mašinstva i bivši tehnički direktor mostarskog ''Sokola'' upriličio je...

Nevesinje: Vesna Kapor promovisala knjigu priča VIDEO

Nevesinje: Vesna Kapor promovisala knjigu priča VIDEO

NEVESINJE: Sinoć je u Gradskoj galeriji, u organizaciji Narodne biblioteke Nevesinje, upriličena promocija knjige priča Vesne Kapor , " Po sećanju se hoda kao po mesečini".

Nevesinjske puške 2014 VIDEO

Nevesinjske puške 2014 VIDEO

NEVESINJE:Donosimo video i foto reportažu sa manifestacije ''Nevesinjske puške'' koja je održana u mjestu Krekovi u Nevesinju.

Iz Foto Galerije

morine performer04 performer06 performer performer05 performer01 performer03 performer07 performer08 performer02 mostarski_most velez_jezero trka_konja zima-nevesinje14c nevesinjsko_zimsko_jutro zima-nevesinje14b zima-nevesinje14a slato_polje torarica 1841 849 1833 812 Nevesinje-Jezero-Alagovac2 Nevesinje-Jezero-Alagovac6 Nevesinje-Jezero-Alagovac1 jezero_alagovac02 Nevesinje--jezero-Alagovac1 jezero_alagovac01 Nevesinje-Jezero-Alagovac4 Nevesinje-Jezero-Alagovac5 Nevesinje-Jezero-Alagovac3 Nevesinje--jezero-Alagovac fkvelez04 fkvelez15 fkvelez11 fkvelez13 fkvelez09 fkvelez01 fkvelez12 fkvelez05 fkvelez10 fkvelez14 fkvelez08 fkvelez06 fkvelez03 fkvelez07 fkvelez02 sipacno03 sipacno07 sipacno12 sipacno09 sipacno11 sipacno01 sipacno06 sipacno10 sipacno04 sipacno08 sipacno05 sipacno02 DSCN8109 DSCN8224 DSCN8243 DSCN8210 DSCN8355 DSCN8515 DSCN8181 DSCN8253 DSCN8142 DSCN8152 DSCN8534 DSCN8381 DSCN8165 DSCN8150 DSCN8538 DSCN8193 DSCN8111 DSCN8143

Oglasi

Nevesinje koga više nema: Ima dana i kafana

Share Short

nevesinje stare_slike02

NEVESINJE: Od davnina kafana je kod Srba bila najstarija kulturna i demokratska institucija.U kafane su išli svi i bogati i siromašni,bez obzira na svoj društveni rang i ugled. U kafanama je često zasjedala i srpska Narodna skupština.

U kafani su srpski oficiri zavjerenici skovali plan o ubistvu kralja Aleksandra Obrenovica. U kafanama su osnovane mnoge političke stranke,tu su donošene sudbonosne i istorijske odluke po srpski vaskoliki narod. Kažu da je presjednik Srpske vlade Nikola Pašić u kafani dobio objavu rata Srbiji od strane Austro-Ugarske monarhije .
Kafane su imale svoj ustaljeni način života i rada.Gosti kafane međusobno su se poznavali i uvažavali kao najrođenija čeljad u kakvoj velikoj patrijarhalnoj srpskoj porodičnoj zadruzi.Najljepši ukras kafana bile su “krčmarice mlade”,koje su opjevane u narodnim epskim pjesmama.Njihov primat i ugled ugrozile su narodne pjevačice koje su svoju umjetničku karijeru počinjale stvarati mukotrpno u kafanama medju kafanskim gostima.Naravno ne smijemo zaboraviti i ženski dio publike u kafanama,jer se u kafane išlo da se nesto vidi i da budeš viđen . U moje vrijeme prije 40 godina,dok sam bio đak gimnazije u Nevesinju je bilo slovom i brojem dvanaest (12) gostiona i kafana. Kažu da danas u Nevesinju ima oko 70 kafana što je mnogo i to je pozamašna suma. Valjalo bi radi mlađih čitalaca podsjeti se koje su to bile nekada kafane u Nevesinju.

NEVESINJSKE KAFANE
nevesinje stare_slike01

HOTEL

Centar kafanskog života godinama u Nevesinju bio je hotel “Nevesinje” vlasništvo lokalnog ugostitelja Milsa Glogovca.Hotel je podignut za vrijeme Austro-Ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878-1918 godine i služio je za potrebe okupacione vlasti,prvenstveno za potrebe oficira iz obližnjeg garnizona. Tu se održavali čuveni oficirski balovi kao u sred Beča.Sa takvom praksom nastavljeno je između dva rata za vrijeme Kraljevine Jugoslavije od 1918 do 1941 godine. Po izbijanju Drugog svjetskog rata 1941 godine, hotel su zaposjeli Nijemci i u njemu su ostali do kraja rata. Prilikom povlačenjem Nijemci su bili pripremili pakleni plan nevesinjcima da miniraju hotel. Taj njihov pakleni plan nije ostvaren i sačuvan je hotel od minitanja i rušenja kao i uži dio grada Nevesinja.
Negdje oko 1970 godine,hotel je prestao sa radom,renoviran je i pretvoren je u stambeni objekat. Prilikom renoviranja hotela u bar sali radnici su otkrili čitav tovar bombi spremnih za miniranje hotela i jednog užeg dijela grada Nevesinja. Srećom taj monstruozni plan Nijemaca nije ostvaren,iako su nevesinjci često puta sjedili i igrali na “buretu baruta”. Pozadi hotela bila je čuvena hotelska bašta sa muzikom,koja je bila svjedok mnogih ljudskih i ljubavnih drama Nevesinjaca. Nešto kasnije u jednom dijelu hotelske baste bila je podignuta kuglana,ali tada je hotel bio u krizi kao i čitavo društveno ugostiteljstvo. Privatni sektor polako ali sigurno zahvata ugostiteljstvo, a hotel polako ali sigurno ide svome kraju,gasi se i prestaje sa radom .
nevesinje stare_slike04

KAFANA “KOD AŠIJE”

Preko puta hotela “Nevesinje”bila je čuvena kafana kojoj ne znam ime ali je narod nju zvao popularno “Kod Ašije”. U kafanu se ulazilo sa glavne ulice niz dva,tri stepenika,desno od ulaza bio je kafanski šank i veliki šporet “fijaker” koji se ložio na drva i zimi i ljeti.Izmedju šanka i šporeta bila je jedna podeblja žena Ašija koja je tu radila i usluživala goste kafom,čajem i sokom. Lijevo od ulaza u ćosku kafane bila je stupa,jedan poveci kameni blok koji je bio u sredini izdubljen. Tu u stupi se stupao,tukao prženi ječam. Isprčeni jecam se stavlja u stupu,onda se tuče dugackom metalnom polugom ćuskijom.Ostupani ječam se vadi iz stupe u sitku,prosijava se i odvaja se ječmana ljuska. Prosijanom i ostupanom ječmu dodaje se prava pržena i mljevena kafa.Na taj nacin se kuva i pije poznata i nadaleko cuvena kafa “Kod Ašije”.
Tu u kafani igrale su se karte i domine,tu su se zbile razno razne zgode i nezgode koje su se dugo vremena prepričavale među posjetiocima kafane. Jednog hladnog zimskog jutra u punu kafanu ulazi Sava Ćeklić i sa vrata viče: ”Dobro jutro ljudi”! Niko ništa ne odgovara,svi ćute i piju kafu ili caj.Sava ulazi dublje u kafanu,ponovo viče : “Dobro jutro ljudi “ ! Niko se ne javla. Onda Sava po treći put viknu : “Buuu volovi” ! Poslije ovih Savinih riječi čitava kafana prasnu u smijeh.Dugo vremena kasnije prepričavala se ova Savina anegdota iz kafane “Kod Ašije”. Kasnije je kafana doživjela čudnu sudbinu,tu je bila najprije autobuska stanica i biletarnica.Kada je otvorena nova autobuska stanica na Kilavcima otvoren je prvi kafic u Nevesinju i Hercegovini. Najredovniji gosti kafića bili su đaci srednjoškolskolci, pobjegnu sa časa i sigurno utočiste nalaze u kafiću sa društvom.Tu uz kaficu nema strogih i namrgođenih profesora i straha od jedinice. Tu ih služe mladi lijepo obučeni i ljubazni konobari, tu đaci troše poslednju paru svoga tankog đačkog džeparca.
nevesinje stare_slike05

KAFANA “POD LIPOM

Poslije Ašijine kafane u glavnoj ulici nije bilo kafana,tu su uglavnom bile trgovine raznom robom, zanatske i uslužne radnje.Sledeća kafa bila je poznata kafana “Pod Lipom”. Desno od Lipe bila je lovačka kafana koju je držala Duška i njen muz Miloš. Kafana je bila ukrašena lovačkim trofejima i ponekom slikom među kojima se na vidnom mjestu isticala zajednička slika vladarskog para Tita i Jovanke. Redovan gost ove kafane bio je rabadžija Todor Todo Lisov Vučković.Todo je sjedio u kafani za stolom,pio je crno vino.Ispred kafane bila je parkirana “araba” zaprežna gvozdena kola u koju su bila upregnuta dva konja Lisov i Mrkov koji su tu kunjali kao prava “fijerska kljusad” čekajuci bilo kakav posao za sebe i gazdu. Todo je bio neka vrsta prevoznika,prevozio je namještaj i drva. Čitavu zaradu je ostavljao i trošio u kafani. Kada se Todo dobro ponapije,onda mu gradske liske “prezuju arabu”, prebace manje prednje točkove nazad.,zadnje veće točkove prebace naprijed.Todo pijan sjeda na “arabu”,ništa ne primjećuje,vikne na konje: “Hija Lisove,Hija Mrkove”! Kola i konji krenu sto izaziva buru smijeha kod prisutnog naroda. U istom redu do Duškine lovačke kafane nalazila se Samijina kafana “Jedreš”,puna ljudi i ljutog duvanskog dima od čuvene hercegovačke “škije” od koje crkavaju zmije u duvaru. Ovde se pila kafa i čaj,igrale su se karte i domine.

nevesinje stare_slike03

KAFANA “ KORZO“

Kafana “Korzo”bila je locirana u glavnoj ulici,bila je vlasnistvo Bula Kovačevića. To je za ono doba bila veoma moderna kafana sva u staklu sa velikim staklenim površinama okrenuta prema glavnoj ulici. U ćosku kafane iznad šanka bio je postavljen televizor koji je imao najljepšu sliku jer je kafana imala metalni krov sto je davalo kvalitet tv slici. Tu su se obavezno gledali prenosi državne fudbalske reprezentacije ili derbiji “Zvezda- Partizan”,tu su padale najraznovrsnije opklade “u piće i mezu”. Naspram šanka bila je velika limena ljevana peć koja je u zimskom period grijala čitavu kafanu u koju su se ložile velike cjepanice “metrašice”,ložila se samo jedan put dnevno. Stotinu puta sam stajao pored peći grijući sebe ili piće na poklopcu peći. Čuveni gost ove kafane bio je profesor Ekonomske škole Aca Samardžić,inače kum gazede Bula. Aca je više vremena provodio u ovoj kafani nego u vlastitoj kući.Više je vremena kao neplivač mogao izdržati pod vodom nego u kući,rukovodeći se onom narodnom izrekom: “Da je kuća dobra i vuk bi je imao”. On je iz kafane na svoj dosta popularan način saopštavao ocjene iz pismenih zadataka svojim đacima “Vasi” i “Šabanu”,sledećim riječima:”Dvojica na jednoga”( 2 na 1 ) i “Trojica na dvojicu” (3 na 2 )! Tako se nekada ocjenjivalo u školi i kafani ? Inače u ovu kafanu veoma često i redovno navraćali su prosvjetni radnici,među kojima i moja malenkost. Poslije Ace koji je ubrzo umro,tradiciju pridržavanja za kafanski šank preuzeo je “Žika”, majstor Neđo”,takođe Bulov kum.
Redovan gost kafane “Korzo”bio je trgovac Mišo iz obližnje trgovačke radnje “Beko”. Njemu je bio najkraći put do kafane,ali ga je piće odvelo veoma brzo na potpuno drugi kraj daleko iz života . Umro je veoma mlad od posledica prekomjerne upotrebe alkohola. Jedan od redovnijih gostiju kafane bio je djed Manjak,koji se jednom godišnje obično u proljeće šišao na nulu. Iz kafane je na biciklu išao kući,ovim riječima: “Djeco,sjedite me na biciklo,malo me pridržite dok se ja zalaufam”. Kad se djed zalaufa,ode pravo kuci. Meni su drage sve nevesinjske kafane,posebno mi je bila draga kafana “Korzo”,jer je imala posebno probranu publiku i posjetioce sa kojima se moglo lijepo družiti provoditi vrijeme naročito za vrijeme tv prenosa fudbalskih utakmica. Ja sam u nju redovno svaraćao dok sam radio u Nevesinju. Lijevo od kafane “Korzo” bila je društvena kafana “Pošta”, tu u blizini kafane bila je nekada pošta i kafana po njoj dobi svoje ime.
Na vrhu glavne ulice u zgradi bivšeg đackog doma nalazila se kafana “Lovac” lovačkog društva “Srndać” iz Nevesinja. Kafana je imala predivnu baštu,tu je bilo lijepo sjediti,naročito ljeti kad bašta i park ozeleni. Prije nego što je tu otvorena kafana “Lovac” za ovu zgradu mene vežu lijepe uspomene jer sam tu završio I i II razred gimnazije. Preko puta “Lovca” nalazila se Kurbanova kafana koju je držao Kurban Kazazić sa Begovine.Vremenom se kod Kurbana počela okupljati školska omladina koja je počela bježati sa nastave i sastajala se u Kurbanovoj kafani koja je nekako bila skrovita i bila je dobro utočiste za omladinu. Tu se igrale karte i domine a piće se pilo iz suđa za kafu,jer je Kurban “krijući”prodavao Vinjak koji je tih godina bio hit piće. Mlađa publika je nagrnula u kafanu kada su u kafani počele da služe mlade Kurbanove ljepuškaste kćeri.
To je bio raspored kafana u glavnoj nevesinjskoj ulici,ali ni sporedna ulica nije oskudijevala u kafanama. U visini gradske pijace,čuvenog nevesinjskog pazara,idući od pijace poprečnom ulicom iz glavne u sporednu nalazila se kafana “Velež”,to je bila kafana sportskog drustva Velež iz čijih se prihoda finansirao Fudbalski klub “Velež”.Tu su se igrale karte i kockalo se u manje sume.Tu je radila i tombola koju je vodio i loptice iz bubnja izvlacio je Enes Čizmić zvani Čvor.Goste je sluzio čuveni konobar Grk koji je uvijek bio pijan ali ga niko od gostiju nikada nije vidjeo da pije,pio je nekako vješto tajno,potkrijuci.
Niže kafane “Velež”niz ulicu nalazila se obućarska radnja Miša Perišića u kojoj je uvijek bilo svijeta kao u kakvoj bolje posjećenoj kafani.Naročito se brojnost publike povećavala za vrijeme čuvenih derbija Zvezda-Partizan. Ako Partizan izgubi derbi,onda Mišo ne radi ponedeljkom a na radnji visi partizanova zastava na pola koplja. Odmah do crkvene avlije bila je kafana “Če Gevara” koju je u svojoj kući držao bivši oficir Ljuban Lazović. Preko puta ove kafane bila je Gojina kafana,koju je drzala Goja Savić.
nevesinje stare_slike07

KAFANA KOD “ DVA RATKA”

Preko puta Gojine kafane bila je čuvena kafana “Dva Ratka” čiji se ćilirični naziv firme čitao kao “dva patka”. Nju su ortački otvorili i u njoj radili dva Ratka:Ratko Gluvović i Ratko Stajić.Oni su svoju ušteđevinu i zaradu u Njemackoj uložili u otvaranje kafane.Posao nije išao najbolje i većinski vlasnik kafane postao je Ratko Stajić,promijenivši ime kafane u“Rodi godino”.Kako je kafana radila i kakav je prihod donosila gazdi, ne znam ali znam da je njegova gazdarica skoro svake godine rađala djecu i u tome je bila rodna godina a kafana opravdala svoje ime. Ratko bi pod jesen kao specijalitet kafane prodavao suvu jaretinu i kozje meso.Na ovu suvu jaretinu naročito su bili pohlepni mostarci. Sva nevesinjska privreda bila je integrisana sa mostarskom privredom, povremeno bi mostarci dolazili raznoraznim poslovima u Nevesinje i obavezno bi išli na specijalitet suvu jaretinu kod gazde Ratka.Ratko bi tanko narezao jaretinu i onda je baci 5 minuta na roštilj da se ugrije,da pusti masnoću i miris,jer čovjek jede svim čulima:očima,nosom i ustima.Uz ovakvu dobru mezu ide piće,hladno vino ili pivo.
nevesinje stare_slike08

KAFANA “FAP”

Prije nego što smo počeli naše putešestvije po gradu Nevesinje od kafane do kafane u međuvremenu se na početku glavne ulice otvorila kafana “FAP”.Samo ime kafane govori kakvoj je bila publici namijenjena, šoferima,ali u nju su ulazili i oni koji su vozili ili koji su imali želju da se “navozaju”da se dobro napiju. Kafanu “FAP” su držali Momo i Marija Manjak.Jedno vrijeme Momo je bio najsrećniji covjek u Nevesinju i čitavoj bivšoj Jugoslaviji jer je igrajući Sportsku prognozu zaradio glavnu premiju “osamdeset miliona dinara”,što su bile ogromne pare i dugodišnji rekord na Sportskoj prognozi. Momo se brzo uklopio i prihvatio je novine u tadašnjem ugostiteljstvu, uvijek su u kafani radile po dvije krčmarice mlade koje su bile oskudno i izazovno obučene i tako su mamile mušterije da više piju i troše pare.Na velikim prozorskim staklima koja su bila okrenuta prema glavnoj ulici bio je urađen crtež konobarice i jedna kratka duhovita poruka: ”Ako piješ da je zaboraviš,ne zaboravi da platiš” ! Neko od duhovitih gostiju dodao je sledeci stih: “I ti konobarice kusur da vratiš”!
Četvrtkom kada je bio pijačni dani on se ponekad pretvarao u pjanski dan. Sve nevesinjske kafane bile su dupke pune gostiju.Često puta iz kafana se orila snažna momamačka pjesma ganga od koje je odjekivao i orio se čitav grad. Dzabe su bila vidna upozorenja na zidovima o zabrani pjevanja i razbijanja časa,pa je često morala intervenisati i red zavoditi policija.Kada prodje četvrtak sve kafane se vraćaju svom ustaljenom mirnom kafanskom radu i životu.
nevesinje stare_slike05

DOM JNA

U zgradi Doma JNA bila je kino sala gdje su se prikazivali filmovi.Pored kino sale bile su dvije velike prostorije koje su služile kao restoran i bar sala za probranu publiku,oficire i uglednije ljude Nevesinja.Tu baš nije mogao svako ulaziti kao u ostale nevesinjske kafane. Za vrijeme boljih dana u Domu JNA svirala je muzika,igranke su bile tri puta sedmično:srijedom subotom i nedjeljom. Negdje 1968 godine,povukla se vojska iz Nevesinja i došlo je do zatvaranja lokala u Domu JNA .

NOVI HOTEL U NEVESINJU

Tamo negdje sedamdeset i neke,konačno nakon dugih priprema i dugotrajne gradnje dočekali smo otvaranje novog hotela u Nevesinju pod nazivom”Vazdušna banja”. To je bila moderna hotelska zgrada u kojoj su rado odsjedali i družili se nevesinjci i njihovi gosti uz muziku,piće i čuvene specijalitete iz ovog kraja. Svake subote i nedjelje svirala je muzika. Naročito veselo bilo je za vrijeme dočeka Nove godine. U posebnom sjećanju su mi ostale maturske večeri nevesinjskih gimnazijalaca koje se tradicionalno odrzavaju u hotelu .

SEOSKE KAFANE

Posebna priča su kafane izvan grada Nevesinja,seoske kafane ili kafane na terenu.One su bile čuvene po lijepom i ukusnom jagnjećem pečenju,pršutu,siru i kajmaku koji se služio u njima. Takvog lijepog i ukusnog jagnjećeg pečenja nema nigdje u svijetu,nadam se da ovo moje mišljenje dijele i mnogobrojni posjetioci ovih kafana.

Nikola Laketa

Krug VH

Svi putevi vode za Rim ili još malo sećanja na Nevesinje

Svi putevi vode za Rim ili još malo sećanja na Nevesinje

NEVESINJE: Šta mislite, da li je moguće napisati sećanja u kome se spominju Tito i Neron, Brus Li i Čak Noris, kinoaparater Alija i Marićuša, Zdravko Čolić i ja, a da sve to bude pomalo povezano? Nije? Jeste! Budite hrabri i zaplovite sa mojim sećanjima.

Nevesinjsko ljudovanje

Nevesinjsko ljudovanje

NEVESINJE: U Trebinju ne mudruj, U Ljubinju ne trguj, u Bileći se ne junači, a u Nevesinju ne ljuduj, jer ćeš svugde da izgubiš. Ovako pričaju meštani Kifinog Sela, naseobine koja je, nekad davno, bila „centar nevesinjskog vilajeta”.

Reportaža sa odmora ili zašto ne volite putovati sa Slobodanom?

Reportaža sa odmora ili zašto ne volite putovati sa Slobodanom?

Autor Slobodan Bobo Kaličanin Pustio sаm prstimа, dа birаjući slovа, uz pomoć fotogrаfijа, bez literаrnih pretenzijа, pokušаju dа dočаrаju mojih pet dаnа nа odmoru. U osnovi, ovde će nаjviše biti reči o mostovimа i mom romаnu koji polаko nаstаje! Nаdаm se dа će ovo neko uspeti dа pročitа do krаjа. Idemo!

VH Televizija

Diskusije (Forum)

Najnovije informacije sa Forum Virtualne Hercegovine
  • Privatizacija Elektroprivrede RS na mala vrata
    ''Republika Srpska od ruske Sberbanke traži kredit od 270 miliona evra, kako bi u narednom periodu pokrila budžetski deficit i mogla da izmiruje obaveze. Rusi su spremni da daju taj kredit, ali pod veoma strogim uslovima. Oni traže visokokvalitetan kol...
  • Fabrika peleta-Da li nas isto čeka i u Nevesinju?
    U Nevesinju se pravi fabrika peleta i to u centru grada, već su počele primjedbe građana o ekološkim problemima koji mogu da nastanu njenim otvaranjem. Evo kako su na sličan problem reagovali u Srebrenici...

    ''U Fabrici za proizvodnju peleta u Zelenom ...
  • Odg: Hercegovački humor
    Discipline na hercegovačkoj olimpijadi:

    – DIZANJE kredita
    – PLIVANJE u dugovima
    – PRESKAKANJE poreza
    -  TRKA za žirantima
  • Hercegovački humor
    U Novom Sadu je provedena anketa na pitanje treba li otjerati Hercegovce iz grada.

    Rezultati ankete: "treba" – 10%, "neka ih, bolan!" – 90%.

    Šeta Hercegovac ulicom i ispadne mu 0,50 KM u šaht. Pomisli:
    "Vala mi se ne isplati silaziti."

    Uze iz džepa ...
  • Odg: Za ozbiljna vremena ozbiljne teme: Biološki opstanak!
    Poštovani, Ozbiljna vremena- ozbiljne teme je pravi naslov za ono što želim reći.
    Dodjoh do pisma mog prijatelja, nevesinjca, čestitog čovjeka Momčila Fržovića.
    Nemam običaj čitati tudja pisma, ali za ovo sam dobila dozvolu, kako za čitanje tako i za ...